Bazga-biljka sa pričom

BAZGA (lat. Sambucus nigra)

Bazga (Sambucus) je biljka koja se često koristi u tradicionalnoj medicini i kulinarstvu.

Osnovne informacije o bazgi:

Rod i Vrste : Bazga pripada rodu Sambucus, a najpoznatije vrste su crna bazga (Sambucus nigra) i crvena bazga (Sambucus racemosa).

Izgled: Bazga je listopadni grm ili manje drvo koje može narasti do 15 metara visine. Ima karakteristične cvjetove u obliku kišobranog i bobičastog voća.

Cvjetovi i Plodovi : Cvjetovi bazge su bijeli, a plodovi su sitne crne bobice (crna bazga) ili crvene bobice (crvena bazga). Plodovi su jestivi nakon obrade.

Ljekovita Svojstva : Bazga se tradicionalno koristi zbog svojih ljekovitih svojstava. Cvjetovi se često koriste za pripravak čajeva koji se pripisuju olakšavanju prehlade i gripe.

Kulinarstvo : Bobice bazge koriste se za pripremu džemova, sokova, vina i drugih jela. Imaju karakterističan, blago gorkasti okus.

Upotreba u Kozmetici : Ekstrakti baze često se koriste u kozmetičkim proizvodima zbog svojih antioksidativnih svojstava.

Uzgoj bazge

Temperatura

Bazga uspijeva u područjima gdje prosječna mjesečna temperatura u listopadu varira od 7,2 do 15 °C. U Hrvatskoj je raširena gotovo posvuda, a dopire do 1.401 m nadmorske visine. Sambucus nigra otporna je na zimsku hladnoću, podnosi do -29 °C u razdoblju mirovanja. Bazga cvate dosta kasno, od svibnja do kolovoza, stoga rijetko strada od proljetnih mrazova.

Voda

Bazga se svrstava u biljne vrste koje imaju visoke potrebe za vodom. Može se uzgajati u područjima koja imaju 700 mm oborina godišnje. Često ju se nalazi uz obale rijeka.

Tlo

Korijen se bazge prostire plitko te joj je potrebno osigurati dovoljno vlage, osobito u vrijeme rasta plodova – u ljeto. Važan je pažljiv odabir lokacije kako bi se smanjio potencijalni utjecaj suše.

Sustav uzgoja i gustoća sklopa sadnje bazge

Bazga prirodno raste kao grm ili stablo. U prostorima europe rašireniji je uzgoj u obliku stabla, s visinom debla od 80 do 100 cm. Pri ovakvom se uzgojnom obliku postiže veći prirod, a grmoliki svoje prednosti pokazuje u manjem povijanju grana.

Broj sadnica po jedinici površine ovisi o uzgojnom obliku, bujnosti sorte, mehanizaciji i ekološkim uvjetima uzgoja. Najčešće se u obliku stabla sadi u razmacima od 5 x 4 do 6 x 5 m, a u uzgoju u obliku grma razmak je unutar reda 2,5 do 3,5 m.

Sadnja bazge

Sadi se u jesen ili proljeće. Jesenskom se sadnjom postiže potpuniji rast korijena i pravovremeno kretanje vegetacije u proljeće te se jesenska sadnja preporuča pred proljetnom.

Ipak, problem jesenskoj sadnji mogu predstavljati voluharice. Proljetna se sadnja preporuča jedino u brdsko – planinskim uvjetima, gdje postoji opasnost od zimske pozebe.

Budući da se glavnina korijenja rasprostire na 10 do 20 cm pa je prije sadnje potrebno tlo pripremiti oranjem na 40-tak cm dubine. Oranje se preporuča obaviti u kolovozu.

Gnojidba bazge

Standardnom gnojidbom dodaje se 600 do 800 kg NPK gnojiva godišnje, a dušik se daje u dva puta – u proljeće i jesen u jednakom omjeru. Godišnje je potrebno 50 do 80 kg dušika po ha.

Rodnost i berba bazge

Stablo bazge rodi već druge godine nakon sadnje te rađa redovito svake godine s prosječno 20 – 30 kg plodova po biljci. Najčešće se povećavanjem priroda smanjuje kvaliteta ploda. Berba se obično obavlja u fazi kada svi plodovi postignu plavocrnu boju, ali optimalan rok berbe ovisi o namjeni plodova. Često dolazi do neuravnoteženog dozrijevanja plodova te je potrebno obavljati višekratnu berbu.

OPREZ! Paziti da se među ubranim plodovima ne nađu zeleni plodovi, jer sadrže otrovne glikozide sambunigrina.

Izvor:

Jemrić, T.: Bazga – važnost, uporaba i uzgoj, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2007.

Ljekovitost bazge

Bazga, poznata i kao crni bazga, često se koristi u tradicionalnoj medicini zbog svojih ljekovitih svojstava.

Ova biljka, čije znanstveno ime je Sambucus nigra, raste u različitim dijelovima svijeta i ima dugu povijest korištenja u narodnoj medicini.

Cvijet bazge poznat je po svojim antioksidativnim svojstvima. Bogat je flavonoidima, posebice rutinom, koji pomažu u zaštiti tijela od slobodnih radikala i upala. Također se koristi za poticanje znojenja, što može biti korisno u slučaju prehlade ili gripe.

Čaj od cvijeta bazge često se preporučuje za ublažavanje simptoma prehlade, poput groznice, bolova u tijelu i kašlja.

Bobice bazge također imaju svojstva koja podržavaju zdravlje. One su bogate vitaminom C, koji jača imunološki sustav i pomaže u borbi protiv infekcija.

Osim toga, bobice bazge sadrže antocijane, spojeve s antioksidativnim protuupalnim svojstvima.

Ova kombinacija čini bazgu korisnom u prevenciji i liječenju različitih bolesti.

Bazga se često koristi i u obliku sirupa ili tinkture. Sirup od bazge može se primijeniti kao prirodni lijek za prehladu i gripu, a također se pripisuje i antipiretičkim svojstvima, tj. može pomoći u smanjenju tjelesne temperature.

Važno je napomenuti da pri korištenju bilo koje biljke u medicinske svrhe treba konzultirati stručnjaka, posebice ako osoba ima postojeće zdravstvene probleme ili uzima lijekove.

Bazga može uzrokovati alergijske reakcije kod određenih pojedinaca, pa je važno biti oprezan s njezinim korištenjem.

U zaključku, bazga, s cvjetovima i bobicama, nudi raznolike ljekovite koristi koje se tradicionalno koriste u podršci imunološkom sustavu, ublažavanju simptoma prehlade i gripe te kao antioksidans za opće zdravlje.

Povijest bazge

Najranije narodne priče hvale bazginu sposobnost da otjera zle ili zlonamjerne duhove i da poništi zlu magiju. Cvjetovi bazge nosili su se u Beltaneu kao znak čarobnjaštva i magije, a grančice bazge su se u to vrijeme upletale u pokrivalo za glavu kako bi se nositelju omogućilo da vidi kako duhovi također poništavaju zlu magiju.

Rane europske narodne priče govore o drijadi, Hylde-moer, majci bazge, koja živi u stablu bazge i bdije nad njim. Kad bi se drvo posjeklo i od njega napravio namještaj, Hylde-moer bi slijedila svoje imanje i progonila vlasnike. Slične priče govore da kad bi djetetova kolijevka bila napravljena od bazge, Hylde-moer bi dijete uštipnula za crno i modro i ne bi mu dala mira ni odmora. Stoga se smatra nesrećom napraviti kolijevku od drveta bazge – breza je drvo za kolijevku, što označava novi početak ili početak.

Velik dio folklora oko baze sugerira njezinu sposobnost da tjera zle duhove. Kao zaštita od zla (a kasnije i od čarobnjaštva) njegove su se grane vješale na vratima kuća, štala, zakapale u grobove i nosile njezine grančice. Može se koristiti za blagoslov osobe, mjesta ili stvari, rasipanjem lišća i bobica u četiri smjera, i preko stvari ili osobe koja se blagoslivlja. Stariji je aspekt Trostruke božice Stare Majke, a njezina zaštita i blagoslov doista su moćni. Ona čuva ulaz u podzemni svijet i smrt, prag svijesti i mračne unutarnje misterije, te predstavlja promjenu i transformaciju.

U Samhainu su uz svečane obrede brane posljednje bobice bazge. Vino napravljeno od ovih bobica smatralo se posljednjim svetim darom božice Zemlje, cijenilo se i ritualno pilo za prizivanje proročanstava, proricanja i halucinacija.

Riječ “elder” (eng.) dolazi od anglosaksonske riječi “æld” što znači vatra, vjerojatno zbog izdubljenih stabljika koje se koriste za raspaljivanje vatre. Unutar stabljike nalazi se debela meka srž koja se lako može izdubiti, formirajući šuplje cjevčice. Nekada su se koristile za izradu zviždaljki i lula, pa otuda i naziv starješine u zemlji “pipe tree” ili “bore tree” i “bour tree” kako se još uvijek zove u Škotskoj. Druga stara imena za starca su Eldrun, Hyldor i Hyllantree u 14. stoljeću. Čini se da je na niskosaksonskom imenu Ellhorn.

Generičko ime starijeg je Sambucus, ovo je očito glazbeni instrument pronađen u staroj Grčkoj. Kaže se da je to harfa, žičani instrument, u što mi je teško vjerovati, kad prirodno izrađuje cijevi. Mnoge vrste puhačkih instrumenata izrađene su od izdubljenih stabljika bazge, uključujući flaute, tavanske cijevi i iznenađujuće staklenu zviždaljku od trske. Talijanski seljaci još uvijek prave jednostavnu lulu zvanu sampogna od bazge. Diljem Europe generacije seoske djece izrađivale su puškice i pucalice od izdubljenih stabljika.

Bazgin štapić- najmoćniji štapić Harry Pottera

Nepobjedivi štapić iz čarobnjačke bajke “Kazivanja barda Beedlea”, najstarijeg brata, stoljećima se spominje u čarobnjačkoj povijesti pod različitim nazivima,kao npr. Žezlo Smrti, Štapić sudbine ili Bazgov štapić. Taj štapić iz ruke u ruku prelazi ubojstvom. Moguće je pratiti njegov put kroz povijest. Naravno, ima rupa, dugotrajnih nestanaka jer ga je netko privremeno zametnuo ili sakrio, no uvijek se ponovno pojavi. Štapić je nevjerojatno moćan, opasan u pogrešnim rukama i predmet beskrajne fascinacije za majstore čarobnih štapića.